Naziv „negativne“ kalorije vrlo često je pogrešno shvaćen. Naime, svaka namirnica ima kalorijsku vrijednost pa makar ona bila i jako niska. Dakle, ako se kaže da neka vrsta hrane ima negativne kalorije, to zapravo znači da naše tijelo potroši više energije za probavu te namirnice nego što ta namirnica sadrži kalorija. Ali pojam „negativna kalorija“ ne postoji.

No, činjenica je da se oko ovih namirnica stvorila super atraktivna priča jer mršavljenje nikad nije bilo lakše J. Cijeli dan možete grickati hranu sa negativnim kalorijama, ne morate se zamarati sa vježbanjem, a kilogrami će se topiti. Ovo zvuči odlično, ali pokušajmo biti realni.

Dakle, gotovo sve namirnice sadrže kalorije. Istina je da neke od njih zahtijevaju više energije kako bi ih naše tijelo probavilo, ali to realno neće značajno utjecati na ukupnu potrošnju kalorija niti će nas znatno brže dovesti do željenog cilja. Drugim riječima, ako pogledamo iz kuta biologije i fiziologije, ne možemo prevariti naše tijelo da oduzima kalorije.

Koje namirnice su predvodnici na listi namirnica sa „negativnim kalorijama“?

Celer, jabuke, šparoge, krastavac, češnjak, limun… to su samo neke od njih. Ako bolje pogledamo popis, to su zapravo namirnice koje su zdrave, koje su idealna zamjena za grickalice i mogu ublažiti napadaje gladi koji su vrlo česta pojava kada ste na nekom posebnom režimu prehrane. Uvodeći ove namirnice u vašu prehranu, povećat ćete unos voća i povrća, a samim time vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa. A dodatna prednost je što sadrže malo kalorija. I zapravo ćete u vaše tijelo unositi „pametne“ i zdrave kalorije.

Dakle, koncept hrane sa „negativnim kalorijama“ odnosno ideja da možete sagorjeti više kalorija nego što neka hrana sadrži je više mit nego realnost. Istina je da postoje neke namirnice koje u većoj mjeri doprinose bržem i boljem metabolizmu, ali tih nekoliko ekstra sagorenih kalorija neće znatno utjecati na konačni cilj.

Iz kuta znanosti

Što je kalorija? Po definiciji kalorija je mjera za količinu energije koja je potrebna za stvaranje topline. Kada pričamo o hrani, kalorija definira količinu pohranjene energije u određenoj namirnici.

Dakle, postoji hrana sa visokom kalorijskom vrijednosti i hrana sa niskom kalorijskom vrijednosti.

Kada vaše tijelo probavlja hranu, to se zove termodinamički efekt hrane. U prosjeku, čovjek koristi otprilike 10% od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa na proces probave hrane. Pojednostavljeno rečeno, ako dnevno unosite 2000 kalorija u vaš organizam, otprilike 200 kalorija će biti potrošeno za probavu odnosno za žvakanje, razgradnju, apsorpciju i eliminaciju hrane. Ovaj postotak varira ovisno o vrsti hrane koju jedemo. Tako naprimjer masnoće imaju termodinamički efekt samo 3%, vlaknasto voće i povrće otprilike 20%, dok proteini imaju 30%.

Pa ako budemo realni i poštujemo činjenicu da je metabolizam vrlo složen biokemijski proces, tada dolazimo do zaključka da i celer i jabuka i sve ostale namirnice sa ove popularne liste imaju svoju ulogu u prehrani. Sve one su bogate vodom i vlaknima, popunjavaju želudac, daju osjećaj sitosti i tako smanjuju potrebu za dodatnim kalorijama. Ali, one ne sagorijevaju kalorije koje su već prije konzumirane. Istina je da je potrebno više kalorija za probavu celera, nego na primjer lisnatog tijesta, ali ne možemo živjeti na celeru, jabukama, krastavcima itd. Tijelu su neophodne i ostale hranjive tvari, pa tako i masnoće u razumnoj mjeri.

Za kraj, mislim da možemo reći kako je ipak najuspješnija metoda regulacije tjelesne težine ona stara, dobro poznata, možda i staromodna, a to je: potrošnja kalorija veća od unosa. A kalorije trošiti tjelovježbom, a ne probavom.