Ravnoteža, umjerenost i raznolikost su tri osnovna načela pravilne prehrane. I svi bi se trebali toga pridržavati. Puno se piše o vitaminima, mineralima, probioticima, prebioticima, omega-3 masnim kiselinama, a sol u prehrani?

Sol je važna u prehrani

Ja bih se osvrnula na sol koja samo ne da je korisna već je i nužna u prehrani. Osnovni razlog je sadržaj joda u soli. Jod je potreban za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, a njegov deficit može dovesti do negativnih posljedica. No, to ne znači da treba pretjerivati. Unos soli također mora biti uravnotežen i umjeren. Čak i ako se prosječno hranimo i brinemo o zdravoj prehrani, gotovo da možemo biti sigurni da svakodnevno u svoje tijelo unosimo previše soli.

Što je sol?

Sol je po kemijskom sastavu natrijev klorid. To su elementi koji su u vrlo malim količinama neophodni za život jer reguliraju kiseline i vežu tekućine te utječu na brojne fiziološke procese. No, čini se kako sol danas uzrokuje više štete nego koristi. Naime, količina soli nužna za život već se nalazi u samim namirnicama koje uobičajeno konzumiramo. Natrij je taj koji u prevelikim količinama uzrokuje štetne učinke na organizam.

Kako čitati deklaracije?

Ako čitate deklaracije proizvoda, možda ste primjetili kako je na njima izražena količina natrija u gramima. Ukoliko želite znati koliko soli sadrži ta namirnica, taj broj pomnožite sa 2,5. Ukoliko je dobivena vrijednost veća od 1.5g (na 100g proizvoda) radi se o visokoj količini soli, a ako je manja od 0.3g tada je razina niska. Sve između je umjereno.

Koliko soli sadrži jedna čajna žlica?

Otprilike 5g, a to je ujedno i maksimalno dopušteni dnevni unos. No treba imati na umu da jako puno soli unosimo u gotovoj hrani, otprilike 60-70% preporučenog unosa. To znači da bi trebali samo otprilike 1.5g soli naknadno dodati u hranu koju pripremamo.

Kako zamijeniti sol?

Svi smo barem jednom okusili hranu koja nije slana i vjerujem da se svi slažu kako je bez okusa i nismo baš uživali u njoj. No, može se skuhati i ukusno jelo, a da nije slano. Zasigurno je potrebno vrijeme prilagodbe, ali nije nemoguća misija.

Iako velik dio soli unosimo već gotovom hranom, ipak možemo sami utjecati na ukupni unos soli. Začinsko bilje poput bosiljka, origana, kadulje, vlasca, kurkume ili đumbira može hrani dati okus kakav soljenjem hrane ne možemo postići. A ne treba ni spominjati ljekovita svojstva začinskog bilja. A, ako ste primjetili, sol u većim količinama potpuno skriva druge okuse.

Kušajte hranu prije soljenja

Kušajte hranu prije nego dodate sol. A tijekom kuhanja, smanjite količinu soli. Sigurno će vam prvo vrijeme “nešto nedostajati”, no naviknut ćete se. Ovakva promjena je i prilika da otkrijete sasvim nove, zanimljive okuse.

Unos soli treba kontrolirati. Moglo bi se iz toga zaključiti kako je sol neprijatelj zdravlja, baš poput šećera. No, nije baš tako. Bez šećera možemo, no bez soli ne. Nije dobro ni sasvim izbjegavati sol jer je manjak jednako opasan kao i višak.

Gdje možemo naći jod osim u jodiranoj soli?

Najbolji izvori joda su riba i morski plodovi. Ima ga također u povrću, posebice u crvenom luku. Osim utjecaja na krvni tlak, zadržavanje vode u tijelu i oticanje, prekomjerni unos soli utječe i na rad bubrega tako da im onemogućuju normalno čišćenje otrova iz organizma. Bubrezi nisu u mogućnosti normalno filtrirati i izbaciti višak vode iz organizma.

5 korisnih savjeta:

1. izbjegavajte hranu bogatu soli, kao što su čips, jušne kocke, instant juhe, dimljena riba, konzerve i sl. Sol skrivena u polugotovoj i gotovoj hrani učetvorostručuje dnevni unos

2. grickajte sušeno voće, a ne perece, štapiće ili slane pržene orašaste plodove

3. konzumiranje fast fooda svedite na minimum – radi se o pravom „leglu“ natrija

4. umjesto soli pokušajte koristiti začinsko bilje

5. čitajte deklaracije na proizvodima i birajte one sa manjim udjelom natrija